Lovinačko područje, odlaskom turaka, od 1689. godine, bilo je potpuno raseljeno i pusto. Krajiška vlast je u lovinačku utvrdu postavila jaku stražu, a u isto vrijeme osnovana je Komisija za naseljavanje pustih zemljišta Like, pa prvi stanovnici u lovinačko područje štižu tijekom 1698. i 1699. Biskup Brajković navodi da je 1700. godine u Lovincu naseljeno 80 kuća Bunjevaca i 30 kuća Srba i to na području Kika.

Naseljavanja, koja je vodio pop Marko Mesić, u lovinački kraj odvijaju se s prostora Sjeverne Dalmacije, Podgorja od Senja do Dračavca, prostora gornjeg Pokuplja i Modruša, dok srpsko stanovništvo dolazi iz prostora Brinja i Otočca, s prostora oko rijeke Zrmanje, te Bosne, područja Grahova i Glamoča.

Na lovinačkim prostorima najbrojniji su Bunjevački rodovi koji su došli s Mostarskog područja preko Cetinske krajine, Promine i Ravnih Kotara. Oni su živjeli pastirskim načinom života i gradili su male, okrugle kućice od suhozida i neobrađena kamena koje su zvali «Bunje», pa odatle i ime ovih rodova – «Bunjevci».  Druga velika podskupina koja je naselila lovinački kraj bili su Moravičani. Rodovi koji pripadaju ovoj podskupini su: Delači i Žagarci. Treća velika podskupina su Modrušani kojima pripadaju rodovi Ivanušići i Štefanići.

Četvrta podskupina su starosjedioci Gacke doline, rodovi Vidakovića i Zdunića, te su peta podskupina Uskoci iz Senja, s rodovima: Rupčići i Sekulići.
Bunjevci su se dijelili u nekoliko podskupina koje su imale rodove. Imena rodova su postala prezimena stanovnika.

Tako u podskupini Krmpote (porijeklom iz okolice Mostara, neko vrijeme su živjeli na prostoru oko Senja, te Raba i Paga, no radi ispaše sele u Ravne Kotare, od kuda dolaze na područje lovinačkog kraja) nalazimo imena rodova: Baleni, Blaževići, Baričevići, Karani, Krpani, Matijevići, Miletići, Pavelići, Prpići, Rončevići, Skorupi, Šojati, Tomičići i Tomljenovići.

U podskupini Svetojurci (to su Bunjevci koji su iz Mostarskog područja naselili prostore Svetog Jurja, u primorju, od kuda su došli u lovinački kraj) su rodovi: Anići, Babići, Katalinići i Margete.
U podskupini Ražančana (Bunjevci koji su iz Mostarskog područja naselili prostore Ražanca od kuda su došli u lovinački kraj) su rodovi: Brkići, Brkljačići, Budaci, Čuljati, Došeni, Dragičevići, Konačevići, Laktići, Pavičići, račići, Rukavine, Serdari, Šarići, Šikići, Vrbani, Vrkljani, Zupčići i Župani.

U podskupini Zrmanjčana (Bunjevci koji su iz Mostarskog područja naselili prostore oko Zrmanje,od kuda su došli u lovinački kraj) su rodovi: Badžek, Beronići, Čavčići, Despoti, Ivezići, Jagari, Japunčići, Karani, Klarići, Kneževići, Markovinovići, Mašići, Matovninovići, Mrkobradi, Pastuovići, Peršići, Pešuti, strmotići, Šilovići i Šulentići.

Srpsko stanovništvo pripada trima podskupinama, odnosno dvjema kojima se zna porijeklo dolaska u lovinački kraj.
Prva podskupina srpskih rodova bila je iz područja Brinja i okolice. To su rodovi: Ajdukovići, Banjeglavi, Batinići, Budimlja, Čuturile, Đurići, Orlići, Orlovići, Platiše, Pavlice, Uzelci, Vukobratovići.
Druga podskupina rodova je s područja Sjeverne Dalmacije. To su rodovi: Crnobnje, Ćuruvije, Đukići, Gnjatovići, Dukići, Kljaići, lazići, Milkovići, Petkovići, Popovići, Radeke, Žagarci.

Srpski rodovi za koje se ne zna porijeklo dolaska su: Draganići, Gajići i Ličine.