Prilagodba
Povećaj tekst
Smanji tekst
Čitljiv font
Sivi tonovi
Visoki kontrast
Negativni kontrast
Svijetla pozadina
Podcrtane poveznice
Resetiraj postavke
Izjava o pristupačnosti

Speleološki objekti

Posjetite nas, osjetite i uvjerite se u ljepote našeg kraja

Geološki sastav i građa u većem dijelu općine relativno su jednostavni. Karbonatne stijene (vapnenac i dolomit) uglavnom su iz vremena mezozoika te su specifične po svojoj topljivosti. Takav sastav stijena doveo je do prevlasti krške topografije sa svim zanimljivostima na površini i podzemlju. Iako rjeđi, za područje krša važni su geološki stariji paleozojski sedimenti (škriljavci, lapori, pješčanici, vapnenci…).

Osnovu reljefa čine hrbat Velebita na jugozapadu, masiv Resnika na istoku i jugu Općine. U masivu Resnika visinom se ističu grebeni Trovrh (1234 m), Risovac (1112 m) i Jasenar (1178 m). Pojedina brda (Komič, Mirkača, Vrletuša, Petrašića vrh) od grebena su odvojena dugim dolcima. Raščlanjenost reljefa slika je tog dijela općine, visoki grebeni i zasebni vrhovi izmjenjuju se s bujnim dolinama, dragama i prijevojima.

Niz geomorfološki zanimljivosti na području općine proizlazi i topografije krša, kao što su slikovito oblikovani vrhovi, stošci, grede, vrtače, stijene, krške udubine… Speleološki objekti (špilje, vrtače) su brojni, ali nedovoljno istraženi.

Špilja Vranik iznad zaseoka Vranik trenutno je zatvorena za posjetitelje i dostupna je samo arheolozima, budući da su u njoj pronađeni brojni ostaci keramike za koju stručnjaci vjeruju da je iz vremena kada su ovo područje naseljavala japodska plemena. Rokina špilja (ili Brkića špilja) u brdu iznad Piplice posebno se ističe ljepotom špiljskih ukrasa i dostupna je za posjetitelje.

U brošurama se navodi špilja koja je oduvijek pružala siguran zaklon lokalnom stanovništvu, te špilja u Ziru u koju su se u toku „lošeg vremena“ sklanjali domaće stanovništvo sa svojim dobrima (stokom). Brkinu špilju u Resniku oduvijek su posjećivali mještani koji su u nju ulazili kako bi dokazali svoju mladenačku hrabrost. Zečja špilja, Babina špilja, Strmotić ponor, špilje s okomitim ulazima, rezervirane su samo za iskusne i opremljene speleologe. Sedamdesetih godina 20. stoljeća istraživali su ih speleolozi SO HPD „Željezničar“ iz Zagreba.

Špilja Debeljača je najveći poznati speleološki objekt na području općine Lovinac. Pronađena je tijekom vađenja kamenja za izgradnju autocesta. Istraživanje špilje provodio je SO PDS „Velebit“ iz Zagreba. To je također speleološki objekt s vertikalnim ulazom.