Područje Općine Lovinac obiluje vodom. Hidrološke osobine lovinačke općine odraz su dominantne vapnenačko-dolomitne građe Like.

Ričica, Obsenica i Krušnica s pritokama, manje su ponornice koje nadzemno teku promjenjivim kapacitetom i nestaju u podzemlju. One su značajan vodoopskrbni i energetski potencijal tijekom cijele godine (dio hidroenergetskom sustava RHE Velebit). Osim toga dobar dio vodotoka u novije je vrijeme poribljen i uređen, pa su stvoreni dobri uvjeti za športski ribolov. O održavanju vodotoka i poribljavanju vodilo se računa još od vremena Austougarske, tada je u Lovincu postojalo ribogojilište iz kojeg se riblja mlađ koristila isključivo za poribljavanje rijeka lovinačkog kraja.

Ričica izvire u selu Raduč na koti 595 m n.m., a ponire na 547 m n.m. kod Gračaca, u području sela Štikada. Iz nje se napaja vodoopskbni sustav Gračaca. Duljina toka kroz područje lovinačke općine je15 km, prosječna širina vodotoka je 5-15 m, a dubina varira od 50-300 cm. Preko rijeke Ričice, na ulazu u Lovinac, izgrađen je i jedan od najljepših kamenih mostova lovinačkog kraja. U srednjem dijelu toka, od Cvituškog mosta do Štikadskog jezera, rijeka je mjestimično usjekla kanjon i do 10 metara visine. Zajedno s pritokama Ričica ima ukupno 34 km riječnog toka. Desni pritoci Ričice su stalni potoci Jadičevac, dužine 1,5 km, čiji je izvor Crno vrelo (danas kaptiran i iz njega se vodom napajaju Lovinac i Ličko Cerje) i Brnčevo (dužine toka 1,8 km), a lijevi stalni pritoci su potok Rakitovac (koji izvire iz jezera Šarić i nakon 1,6 km toka ulijeva se u Ričicu) i rijeka Suvaja (koja izvire u selu Smokrić, te se nakon 8,5 km toka ulijeva u Ričicu). Nekada je na Ričici s pritocima bilo 13 vodenica koje je zub vremena urušio i danas ih je čak teško pronaći u obraslim obalama.

U rijeku Ričicu ulijevaju se vode brojnih izvora poput Čatrnje, Ušljivca, Grabovca i izvora Bakovac, jednog od najljepših i najdubljih izvorišta lovinačkog kraja gdje se u podnožju visoke stijene može vidjeti i jedna od najstarijih lokalnih obnovljenih mlinica lovinačkog kraja. Općina Lovinac i NVO «Banica», uz pomoć velikog rada lokalnih stanovnika, uspjele su obnoviti mlin «Travić» (19.st) koji se nalazi u Lovincu na riječici Banici (pritoci rijeke Suvaje), gdje se može vidjeti tradicionaln način mljevenja žita u lovinačkom kraju. Rijeka Suvaja, kao najveća pritoka Ričice, jedan je od najljepših vodotoka lovinačkog kraja. Teče samo za velikih vodostaja, inače joj je korito suho, po tome je i dobila ime.

Suvaja ne plijeni samo ljepotom već i brojnim kulturnim znamenitostima podignutim na njenim obalama poput kamenih prijelaza za koje nitko ne može odrediti starost, kamenim bunarima i mostovima, ustavama i riječnim koritom ograđenim kamenim zidovima kojima je lokalno stanovništvo stoljećima spriječavalo bujične poplave okolnih polja.

Riječica Opsenica izvire u Svetoročkom zaseoku Lipać na koti 580 m.n.m., a ponire nakon osam kilometara, ispod Vrkljanskih gradina, u ponoru Opsenice. Duboka je 50-400 cm. Široka je 5-10 m. Glavni pritok joj je potok Radučica. Opsenica sa pritokama ima 23 km vodotoka. Na Opsenici kod Sv. Roka izgrađena je akumulacija koja je dio hidroenergetskog sustava za RHE Velebit – to je jezero Sveti Rok, omiljeno kupalište stanovnika lovinačkog kraja ali i okupljalište brojnih ptica močvarica koje se i gnijezde u zamočvarenim rukavcima jezera. Vode Opsenice se kanalom dužine 1230 m odvode u Ričicu. Nekada su preko Opsenice prelazila četiri mosta i na njoj su bile vodenice i valjaonice sukna, ali danas su vidljivi samo njihove ruševine.

Riječicu Krušnicu formiraju dva izvorišna bujična kraka koji izviru podno Velebita. Jedan izvire ispod istočnih padina vrha Buzdovan, na nadmorskoj visini od 660 m, dok drugi izvire ispod sjevernog podnožja masiva Kuk na nadmorskoj visini od 580 m. Krušnica ponire blizu zaselka Šilovići u Lotićima na 536 m n.m. (najniža kota u općini). Desna pritoka joj je potok Prosinjak. Velika visinska razlika (124 m od izvora do ušća) uvjetuju njenu veliku brzinu i erozionu snagu. Srednji godišnji protok joj je 0,5 m/sek. Krušnica sa pritokama ima ukupno 7 km vodotoka. Preko Krušnice prelazi stari kameni most i povijesna, danas omiljena turistička cesta, koja iz Sv. Roka preko Malog Alana vodi u Dalmaciju.

Potok Holjevac izvire u zaseoku Krpanska Draga na visini od 590 metara i teče kroz selo Sveti Rok. U srednjem dijelu toka, obogaćuju ga vode iz čuvenog «Vrila mudrosti». Holjevac nakon 4 km toka ponire u špilji Vrbanov ponor. Lijeva pritoka mu je potok čije vode izviru iz nepresušnog Crkovnog vrila u blizini Crkve Svetog Roka.

Paša, mala planinska riječica, ima dva izvora ispod jugozapadnih padina Bukove kose, na nadmorskoj visini od 700 m. Riječica od svojih izvora teče prema jugu i nakon 2 km toka, ispod Japunčić brda, ponire u podzemlje.
Rijeka Jadova većim dijelom teče kroz lovinačko područje. Ona izvire sjeverozapadno od visa Klanac gdje se na nadmorskoj visini od 640 m nalazi izvor-jezerce. Rijeka teče krivudavo u smjeru juga i zamočvaruje okolno zemljište između sela Ploča i Vranik gdje naglo mijenja smjer prema sjeverozapadu obavijajući selo Ploča te dalje teče prema Donjoj Ploči i Mogoriću. Uz izvorno jezero, u Jadovu utječu potoci sa sjevera iz Srednje Gore, a iz Mutilić sela se u nju ulijeva potok Mutilić. U selu Vranik u Jadovu se ulijeva potok Grabovac. Dužina toka Jadove, na lovinačkom području, s pritokom Grabovcem, iznosi 12,5 km. Kada su oborine obilnije i visok vodostaj, Jadova ima puno vode, ali u sušnijim razdobljima, njen vodostaj je vrlo nizak, zato i nosi poznati epitet «Jadova jaruga».

Vrela (izvori) nastaju na mjestima gdje voda na svom podzemnom putu izbija na površinu. Radi svoje tektonske građe i geološkog sastava lovinački kraj obiluje vrelima. Ona se dijele na stalna i povremena. Upravo velik broj stalnih vrela ali i bogatstvo potoka i rijeka, uvjetovao je tisućljetnu naseljenost lovinačkog područja. Stalna vrela lovinačkog kraja poput Kuduzovca, Klokotuše, Kozjana, Vrila mudrosti, Bakovca, Studenih vrela, Crvenih potoka...bila su ključna za tisućljetni opstanak stanovnika na ovim prostorima. Najznačajnija stalna vrela na području Resnika su: Zirovac, Šestanovac, izvori Jadove i Suvaje, Čatruja, Grabovac.  Izvor Bakovac je mjesto čarobne ljepote gdje iz podzemnog vodotka duboko u brdu ispod stijene više od 50 metara stalna voda napaja rijeku Ričicu.

Stalna vrela u Lovincu i okolici su: jezero Šarića u Pereginom polju, Klokotuša i Kuduzovac koji nije presušio niti u najsušnijim povijesnim razdobljima.

Stalna vrela podvelebitskog područja Svetog Roka izuzetno su jaka i također nikada ne presušuju. Najznačajnija su Kozjan (pored kojeg se nalazi i poznata punionica pitke vode «Sveti Rok») i čuveno Vrilo Mudrosti. Na području Raduča nalazi se čitav kompleks stalnih izvora, Studena vrela.
Na području općine Lovinac razlikujemo prirodna (krška) i umjetna jezera.

Prirodna krška jezera mogu biti stalna i povremena (tijekom proljetnog razdoblja otapanja snijega i velikih kiša, podzemni vodotoci se pune i voda izbija na površinu tla čineći velike jezera iz kojih se voda u sušnih razdobljima godine ponovno povlači u podzemlje). Izvor Jadova je jezerce na koti 640 m u blizini naselja Ploča. U njega utiče nekoliko potoka i ima stalnu vodu. Jezero Šarića u Peregiu polju, također ima stalnu vodu, i čini jednu malu močvarnu zonu u kršu. Na području Raduča, tijekom velikih voda povremeno se javlja veliko jezero kojeg u sušnom razdoblju godine nema.

Posebna zanimljivost su podzemna krška jezera u Vraničkoj i Babinoj špilji, te Strmotića ponoru ali za sada nisu u dovoljno istražena, iako su nanovija hidrogeološka istraživanja pokazala da Babina špilja (u Balen plani) ima izuzetno velik vodni kapacitet, s protokom vode čak 30-50 l/sec.
Umjetna jezera na području Općine Lovinac dio su hidroenergetskog sustava RHE Obrovac. Manje - jezero Sveti Rok, dužine je oko 2,5 km, širine 200-800 m. Prostire se na 90 ha površine. U njemu se akumuliraju vode Opsenice. Veće akumulacijsko jezero, na jugu Općine je jezero Štikada. Ono je kompenzacijski bazen za akumulaciju voda Obsenice, Ričice i Otuče. Površine je 334 ha. Dovodni i tlačni tunel na jezeru služe za rad RHE Velebit (u Muškovcima, uz desnu obalu Zrmanje). Oba jezera su poribljena uglavnom potočnom pastrvom i imaju odlične uvjete za športski ribolov, dok Jezero Sveti Rok ima i uređenu plažu koja je omiljeno ljetno okupljalište lokalnih stanovnika.