Brojne su geomorfološke zanimljivosti koje općine proizlaze iz krškog reljefa poput slikovito oblikovanih vrhova, kukova, greda, ponikvi, škrapa, krških depresija ...

Speleološki objekti (špilje, ponori, jame) su brojni, ali zasada manjim dijelom istraženi.


Po svom značaju i ljepoti posebno moramo izdvojiti Vraničku špilju iznad zaseoka Vranik. Ona je trenutno zatvorena za posjetitelje i dostupna je samo arheolozima, budući su u njoj pronađeni brojni ostaci keramike za koju stručnjaci smatraju da je iz vremena kada su na prostorima lovinačkog kraja živjela japodska plemena.

Ona svjedoči o činjenici da su japodi koristili i špiljske prostore. Rokina špilja (ili Brkića pećina) u brdu Krkenjača iznad Piplice posebno se ističe ljepotom špiljskih ukrasa i dostupna je za posjetitelje.

Tu je i špilja u Kizićima koja je uvijek pružala sigurno sklonište lokalnom stanovništvu, te špilja u Ziru, u koju su se za «nevremena» sklanjali lokalni stanovnici i njihovo blago (stoka).  Brkina pećina na Resniku oduvijek je bila posjećivana od lokalnih stanovnika koji su u nju ulazili kako bi dokazali svoju mladenačku hrabrost. Zekina jama, Babina jama i Strmotića ponor, su speleološki objekti s vertikalnim ulazima, stoga su rezervirani samo za iskusne i opremljene speleologe. Sedamdesetih godina XX st. istraživali su ih speleolozi  SO HPD «Željezničar» iz Zagreba.

 
Špilja Debeljača, ona je volumenom i najveći poznati speleološki objekt na području Općine Lovinac, tek je nedavno pronađena tijekom eksploatacije kamena za gradnju autoceste. Istraživanja špilje provelo je SO PDS «Velebit» iz Zagreba.

To je također speleološki objekt s vertikalnim ulazom, ali upravo taj objekt, prema razvojnoj strategiji Općine Lovinac, planiran je za turističko uređenje, dok je projekt uređenja cijelog prostora napuštenog kamenoloma napravio Državni zavod za zaštitu prirode u cilju revitalizacije devastiranog prostora u vidu adrenalinskog parka s centralnim špiljskim objektom uređenim za turističko posjećivanje.