Novosti

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju i Zaključka načelnika Općine Lovinac od 31. svibnja 2023. Jedinstveni upravni odjel Općine Lovinac objavljuje ponovnu javnu raspravu o prijedlogu VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lovinac.

Početak javnog uvida je 5. lipnja 2023., a završetak 12. lipnja 2023.

Javni uvid u Prijedlog Plana, moguć je u prostoriji Vijećnice, u Općini Lovinac, Ulica Svetog Mihovila 11, Lovinac, svakog radnog dana u vremenu od 8,00 do 13,00 sati. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 5. lipnja 2023. u prostoriji vijećnice, u Općini Lovinac, Ulica Svetog Mihovila 11, s početkom u 12.00 sati. Prijedlog Plana bit će objavljen i na mrežnoj stranici Općine Lovinac. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave upisati u Knjigu primjedbi, koja se nalazi uz izloženi Prijedlog Plana ili uputiti u pisanom obliku na adresu: Općina Lovinac, Jedinstveni upravni odjel Općine Lovinac, Ulica Svetog Mihovila 11, 53244 Lovinac i to zaključno s 12. lipnja 2023. godine.

Prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog Plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga Plana koji su u odnosu na prethodni prijedlog promijenjeni. 

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Lovinac, Ulica Svetog Mihovila 11, Lovinac, na broj telefona 053/681-005 ili putem elektroničke pošte na adresu natasa.mataic@lovinac.hr.

Dokumentacija vezana uz javnu raspravu

U postupku izrade VII. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lovinac, provedena je javna rasprava o prijedlogu Plana. Javni uvid u prijedlog Plana trajao je od 13. siječnja 2023. do 20. siječnja 2023., a javno izlaganje održano je 13. siječnja 2023. godine. Javna rasprava o prijedlogu Plana objavljena je u “24 sata" dana 12. siječnja 2023. godine, na internetskoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i na internetskoj stranici Općine Lovinac 10. siječnja 2023. godine.

U utvrđenom roku za dostavu primjedbi zaprimljena je 31 primjedba, a u knjizi primjedbi uneseno je 11 primjedbi. U utvrđenom roku za dostavu mišljenja iz čl. 101. Zakona o prostornom uređenju pristiglo je 4 mišljenja javnopravnih tijela. Izvan roka pristigla su još 3 mišljenja javnopravnih tijela i 5 primjedbi. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja s odgovorima i obrazloženjima na dostavljene prijedloge i primjedbe u tijeku javne rasprave prikazani su u Izvješću u nastavku.

Izvješće o javnoj raspravi VII. izmjene i dopune PPUO Lovinac

Povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske Kulturno informativni centar Lovinac u suradnji sa Općinom Lovinac i Župom Sv. Mihovil Lovinac za Vas je pripremio dvodnevni program.

Pogram započinje u nedjelju, 28.05. u 19:00h sa predstavljanjem knjige „Junačka i sveta Hrvatska“ sisačkog biskupa Vlade Košića i umirovljenog generala Hrvatske vojske Ivana Tolja.

Knjiga “Junačka i sveta Hrvatska” sisačkog biskupa Vlade Košića i i umirovljenog generala Hrvatske vojske Ivana Tolja proglašena je najboljom knjigom na temu Domovinskog rata na natječaju Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata '91 u 2021. godini.

Sisački biskup mons. dr. Vlado Košić rođen je 20. svibnja 1959. godine u Varaždinu. Odrastao je u Družbincu, u župi Petrijanec, gdje je završio osnovnu školu. Maturirao je na Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu na Šalati 1978. godine. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje 1985. godine diplomira, iste godine biva zaređen za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije. Godine 1989. magistrira u specijalizaciji dogmatske teologije radom Traktat “De libero arbitrio et de gratia” Ivana Paštrića (1636-1708.). Pastoralno djeluje u Zagrebačkoj nadbiskupiji kao kapelan u Karlovcu – Dubovcu (1985.-1988.) i u Zagrebu – Španskom (1988.-1990.), te kao župnik Hrastovice (1990.-1995.) i Petrinje (1992.-1995.), dakle u vrijeme Domovinskog rata, kad i sam kao prognanik živi u petrinjskoj filijali u Mošćenici, uz samu crtu razdvajanja s okupiranim područjem. Od 1995. godine radi kao asistent pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 23. lipnja 1997. obranio doktorsku disertaciju Teolog Franjo Ksaver Pejačević (1707.-1781.) – značajke, pod vodstvom red. prof. dr. sc. Ivana Goluba. Na Sveučilištu u Zagrebu 28. studenog 1997. promoviran je u doktora teoloških znanosti te je 1998. izabran za višeg asistenta, a 2003. za naslovnog docenta. Ujedno je i predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Član je komisija HBK za odnos sa SPC i za Papinski zavod sv. Jeronima u Rimu. Od listopada 2017. godine predsjednik je Vijeća HBK za nauk vjere. Redovni je član i zamjenik predstojnika Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, član je Odjela za kršćanski istok Instituta za ekumensku teologiju i dijalog “Juraj Križanić” i Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Objavljuje svoje radove iz dogmatske teologije i povijesti hrvatske teologije u Bogoslovskoj smotri, Riječkom teološkom časopisu, Katehezi, Vita consecrata i drugim časopisima.

Hrvatski general u miru Ivan Tolj (Blatnica, Čitluk, 17. 1. 1954.) je iznimno nadareni i veliki pjesnik. Napisao je i neke pjesme koje su već davno uvrštene u antologije. Domoljublje je njegova životna tema, dakle dom, Bog i obitelj. Uz ostalo, obavljao je dužnost načelnika Političke uprave u MO RH, bio je inspektor postrojbi HV-a i HVO- a na južnom bojištu, zastupnik u Hrvatskom saboru (drugi saziv), glavni urednik Hrvatskog vojnika i tjednika Velebit, kao i na niz drugih istaknutih političkih i inih funkcija. Osobito ga pamtimo kad je vodio tiskovne konferencije, koje smo jedva čekali, tijekom Vojno-redarstvene operacija Bljesak i Oluja u funkciji glasnogovornika i zapovjednika Informativnog stožera. General Tolj je autor i knjiga „Biokovski bal“, „Kozmopolitska jesen“, „Slavenske zime“, „Anima Croatorum, „Križnice“, „Drinske elegije“ i druge. Neka njegova djela prevedena su i na strane jezike. Književni kritičari i te kako uvažavaju i cijene njegov spisateljski rad. Dr. Hrvoje Šošić za njega je napisao da je najveći pjesnik među generalima i najveći general među pjesnicima! Među njegovim brojnim pjesmama poglavito se pamte i one s naslovom „Palim svijeću“ i „Anima Croatorum“ (Duša Hrvata).

Vidimo se, mala dvorana Kulturno informativnog centra Lovinac!